Koji oblici održivog financiranja postoje u Hrvatskoj?

Svi pričaju o održivosti, ESG strategijama i održivim investicijama, ali nikako da tvrtke dobiju jasnu definiciju što zapravo održivo financiranje znači i koje vrste održivog financiranja  postoje na tržištu. Stoga u ovom blogu donosimo odgovore na ova pitanja i savjete kako do najpovoljnijeg kredita.

Što je održivo financiranje?

Održivo financiranje je ono financiranje kojim banke i financijski sektor financiraju projekte i tehnologije povezane sa zelenom tranzicijom. Ovo istovremeno predstavlja veliku priliku za tvrtke, jer EU predviđa potrebna investicijska ulaganja od cca. 700 mlrd € godišnje kako bi se ostvarili zacrtani planovi EU zelenog plana, plana REPowerEU i Akta o industriji s nultom neto stopom emisija. Ovako veliku tranziciju će velikim dijelom trebati financirati poslovne i razvojne banke, koje su ključne za pokretanje održivih projekata.

Što je zeleni kredit?

Zeleni kredit je poseban oblik financiranja koji se odobrava isključivo za financiranje ili refinanciranje, u cijelosti ili djelomično, novih ili postojećih zelenih projekata. Ovi projekti obuhvaćaju širok spektar aktivnosti usmjerenih na promicanje održivosti i zaštite okoliša. Karakteristike zelenih projekata uključuju:

1. Obnovljiva energija: Uključuje proizvodnju, prijenos, uređaje i proizvode povezane sa obnovljivom energijom.
2. Energetska učinkovitost: Odnosi se na nove i obnovljene zgrade, skladištenje energije, pametne sustave grijanja, pametne mreže, uređaje i proizvode.
3. Prevencija i kontrola onečišćenja: Uključuje smanjenje emisija zraka, kontrolu stakleničkih plinova, sanaciju tla, prevenciju otpada, smanjenje i recikliranje otpada te energetski/kemijski učinkovitu pretvorbu otpada u energiju.
4. Održivo upravljanje prirodnim resursima i korištenje zemljišta: Ovo obuhvaća održivu poljoprivredu, stočarstvo, klimatski pametne poljoprivredne ulaze (npr. biološka zaštita usjeva, navodnjavanje kap po kap), održivo ribarstvo i akvakulturu, održivo šumarstvo (uključujući pošumljavanje i obnovu šuma), te očuvanje ili obnovu prirodnih krajolika.
5. Očuvanje biološke raznolikosti: Uključuje zaštitu obalnog, morskog i riječnog vodnog okoliša.
6. Čisti prijevoz: Odnosi se na električni, hibridni, javni, željeznički, nemotorizirani, multimodalni prijevoz, infrastrukturu za vozila na čistu energiju i smanjenje štetnih emisija.
7. Održivo upravljanje vodom i otpadnim vodama: Uključuje infrastrukturu za čistu i/ili pitku vodu, tretman otpadnih voda, održive gradske odvodne sustave i mjere za ublažavanje poplava.
8. Prilagodba klimatskim promjenama: Uključuje sustave za podršku informacijama, kao što su sustavi za praćenje klime i rani sustavi upozorenja.
9. Eko-učinkoviti i/ili proizvodi prilagođeni cirkularnoj ekonomiji: Ovo uključuje razvoj i uvođenje ekološki održivih proizvoda s eko oznakom ili okolišnom certifikacijom, resursno učinkovito pakiranje i distribuciju.
10. Zelene zgrade: Zgrade koje zadovoljavaju regionalne, nacionalne ili međunarodno priznate standarde ili certificate odnosno zgrade koje su 20 % bolje od n-ZEB standarda

Zeleni kredit mora zadovoljiti četiri osnovna principa prema ICMA standardima za zelene kredite, dok se za najnovije definiranje “zelenih kredita” mogu koristiti EuGB (EU Green Bond Directive) koji su namijenjeni zelenim obveznicama, ali mogu se najbliže koristiti za održivo “zeleno” financiranje :  European green bond standard (europa.eu)

1. Upotreba sredstava: Sredstva se moraju koristiti isključivo za financiranje ili refinanciranje zelenih projekata.
2. Proces procjene i odabira zelenog projekta: Projekti se biraju na temelju definiranih kriterija održivosti i ekološke prihvatljivosti te usklađenosti sa EU Taksonomijom (barem 85% sredstava mora biti usmjereno na ulaganja koja su usklađena sa EU Taksonomijom)
3. Upravljanje odobrenim sredstvima: Postoji sustav praćenja i upravljanja kako bi se osiguralo da se sredstva koriste u skladu s dogovorenim ciljevima.
4. Izvješćivanje: Redovito izvještavanje o korištenju sredstava i napretku projekata, kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost.

Oblici održivog financiranja kod poslovnih banaka

Poslovne banke tek postavljaju pravila vezana uz održivo financiranje i održivim financiranjem smatraju primarno projekte koji ili imaju „green“ komponentu poput obnovljivih izvora energije ili zgrade imaju energetski certifikat A+ i bolji. Vjerujemo da će broj održivih proizvoda postepeno rasti, jer će banke od 01.01.2024. morati izvještavati o svojem „GAR“ Green asset ratio pa će im biti u interesu financirati održive projekte usklađene sa EU Taksonomijom.  

Za sada je još uvijek ponuda održivih kredita poslovnih banaka vrlo skromna, te se razlika u kamatnoj stopi između redovnih investicija i tzv. „zelenih“ kredita kreće u rasponu između 20  do 50 bps-a, što još ne predstavlja dovoljno snažan motiv (incentive) da tvrtke krenu u skuplje održive – „zelene“ investicije i ovaj povećani trošak kompenziraju sa nižom kamatnom stopom. U nastavku donosimo linkove na modele održivog financiranja srednje velikih i velikih tvrtki kod nekih poslovnih banaka:  

PBZ: Zeleni krediti – Srednji poduzetnici | PBZ

RBA: Održivo/ESG financiranje – Raiffeisenbank Hrvatska (rba.hr)

ERSTE: Zato što vjerujemo u sutra (erstebank.hr)

HPB: HPB – Zeleni krediti za poduzetnike

HBOR predvodi u modelima održivog financiranja za srednje velike i velike tvrtke sa najpovoljnijim kamatnim stopama

Dok poslovne banke tek definiraju sve kriterije vezane uz definiciju održivog financiranja, HBOR već od sredine prošle godine ima jasno objavljene kriterije održivog financiranja usklađene sa NPOO i EU Taksonomijom koji definiraju koji  projekti se mogu klasificirati kao održivi i time tvrtke mogu ostvariti značajno nižu kamatnu stopu.

Postoji nekoliko programa koji promiču zelenu i digitalnu tranziciju u sklopu NPOO-a za srednje velike i velike tvrtke, pa HBOR u njima nudi smanjenje kamatne stope do čak 75 %, a najviše do 3 pp u odnosu na redovnu kamatnu stopu HBOR-a. Postotak smanjenja kamatne stope ovisno o veličini poduzetnika i maksimalnoj potpori koja ne može prelaziti iznos od 1 mn €.

Primjerice MSP-ovi (mala i srednja poduzeća) mogu osigurati kamatnu stopu već od 0,4 % godišnje putem programa Investicije posebnih segmenata MSP-ova u okviru NPOO-a | HBOR za kredite do 1 mn €, dok se veći projekti mogu financirati putem programa Investicije privatnog sektora | HBOR, a za mid cap klijente (to su klijenti koji zapošljavaju od 250-2.999 djelatnika i ne ulaze u kategoriju SME-a) je osigurana mogućnost smanjenja kamatne stope putem programa NPOO Jamstva | HBOR.

Financiranje putem tržišta kapitala i zelenih obveznica

Osim financiranja putem kredita, veće tvrtke imaju mogućnost financiranja i putem tržišta kapitala, odnosno održivih obveznica. U posljednjih nekoliko godina takve obveznice povećavaju svoj udio u odnosu na redovne obveznice te su u prosjeku rasle po stopi od 50 % godišnje od 2015 – 2020.

U nastavku izdvajamo neke od njih:

1. Green Bonds – izdanjem zelenih obveznica tvrtke moraju sva sredstva prikupljena izdanjem obveznice uložiti u održive / zelene projekte – npr. financiranje obnovljivih izvora energije, održivog transporta i/ili energetski efikasnih zgrada .
2. Social Bonds – sredstva su namijenjena ulaganjima usmjerenim na društvene projekte namijenjene ranjivim skupinama, poput ulaganja u održivo stanovanje, pristup bazičnim uslugama (zdravlje, edukacija, financiranje), bazičnoj infrastrukturi (čista pitka voda, odvodnja, transport i energija)
3. Sustainability linked Bonds – su obveznice koje mogu izdati one tvrtke koje imaju implementirane ESG strategije i jasno postavljene dugoročne ciljeve održivosti i žele na taj način financirati svoju tranziciju. U pravilu je sama cijena zaduživanje (povećanje ili smanjenje prinosa) povezano sa ostvarenjem ili neostvarenjem zadanih ciljeva

Definicija i kriteriji za izdanje održivih obveznica su do sada bili prilično nejasni. Kako sve više raste tržište zelenih obveznica, zahtjevi za jasnom regulativom postaju sve važniji. Stoga EU aktivno radi na donošenju European Green Bond Standarda (EUGBS) kao integralnog dijela EU Zelenog plana i on će biti dobrovoljni standard, odnosno vodilja tvrtkama (izdavateljima) koje žele financirati svoju zelenu tranziciju na ovaj način.

Izdavatelji će morati osigurati da najmanje 85 % sredstva prikupljenih izdanjem koriste za EU Taksonomski usklađenim (EU Taxonomy aligned) aktivnostima, te isto potvrditi detaljnim izvještajem koji će biti potvrđen vanjskom revizijom. Više o predloženoj regulativi pročitajte ovdje European Green Bonds: Council adopts new regulation to promote sustainable finance – Consilium (europa.eu)  

Tips & Tricks

Prilikom planiranja svojih investicijskih ulaganja promislite o načinima na koje ih možete pretvoriti u održiva ulaganja i time osigurati održivo financiranje. EU Taksonomija postaje glavni alat za planiranje održivih investicija, bilo da želite financiranje putem kredita ili putem održivih obveznica. Kako prilagoditi projekt EU Taksonomiji pročitajte ovdje.

U nastavku još nekoliko Tips & Tricks:

• Investiciju dogradnje i izgradnje povežite sa energetski efikasnim rješenjima i obnovljivim izvorima energije i elemente EU Taksonomije uključite u samu projektnu dokumentaciju
• Obnavljate li vozni park ili primjerice viličare, odlučite se za električnu varijantu
• Provjerite kriterije HBOR-a za zelenu i digitalnu tranziciju unutar programa NPOO-a za prilagodbu projekta i ostvarenje najpovoljnijih uvjeta održivog financiranja
• Ukoliko razmišljate o izdanju zelenih obveznica, obzirom na relativno visoke troškove izdanja i plitko tržište kapitala, preporučeni iznos izdanja je preko 30 mn € te je najbolje da obveznicu aranžirate u suradnji sa nekoliko financijskih kuća.

Ukoliko vam ovi savjeti ne daju odgovore na sva vaša pitanja, tu smo za Vas da zajedno kreiramo Vaše održive projekte i osiguramo održivo financiranje po povoljnijim uvjetima Financijsko savjetovanje za održivo poslovanje – Rojko & Co