Europska unija je postigla politički dogovor o novom, zakonski obvezujućem klimatskom cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 90 % do 2040. godine u odnosu na 1990. On predstavlja nadogradnju postojećem cilju dekarbonizacije koji je uključivao ciljeve smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050.
Riječ je o odluci koja će oblikovati regulatorni i investicijski okvir za europsko gospodarstvo u idućih 15 godina. Za tvrtke u Hrvatskoj ovaj izazov treba gledati kroz prizmu budućih zahtjeva tržišta, investitora i zakonodavstva kao i razvojnih prillika.
Ključni elementi europskog dogovora
Prema objavama Europske komisije i Vijeća EU-a od 10. prosinca 2025.g., novi okvir uključuje nekoliko važnih odrednica:
1. Postizanje smanjenja emisija od 90 % do 2040. godine
Većina redukcije mora biti ostvarena unutar EU-a kroz industrijsku transformaciju, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i smanjenje zagađenja u prometu, zgradama i poljoprivredi.
2. Dodatna fleksibilnost za države članice i industriju
Dogovor omogućuje korištenje međunarodnih ugljičnih kredita do 5 % zacrtanog smanjenja, počevši od 2036., te uključivanje trajnih domaćih uklanjanja emisija u EU ETS sustav za industrije koje teško smanjuju zagađenje.
3. Odgoda EU ETS2 sustava za godinu dana na 2028.g.
Primjena EU ETS2 sustava, koji uvodi cijenu ugljika na goriva za zgradarstvo i cestovni promet, pomaknuta je s 2027. na 2028. godinu kako bi se smanjio pritisak na cijene energije i osigurala stabilnost za gospodarstva država članica.
4. Dvogodišnji pregledi i prilagodbe zakonodavstva
Komisija će svake dvije godine revidirati napredak prema ciljevima po zemljama, uzimajući u obzir znanstvene podatke, konkurentnost, cijene energije i tehnološki razvoj.
Učinci na poslovanje tvrtki u Hrvatskoj
Novi europski klimatski plan nije izolirana mjera, već strateška promjena koja ima izravan utjecaj na poslovanje hrvatskih poduzetnika i integrirana je u Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.
Kapitalne investicije treba gledati iz prizme CO2 otiska i prilagodbe klimatskim rizicima
U praksi, svaka investicija u proizvodne pogone, vozni park, energetsku opremu ili nekretnine će se sve češće ocjenjivati kroz dugoročnu usklađenost s klimatskim ciljevima do 2040 i usklađenošću sa jasnim smjerom održivog razvoja svake tvrtke. Projekti koji će pratiti zahtjeve EU Taksonomije i doprinositi dekarbonizaciji donijeti će energetsku neovisnost.
Trošak energije i ugljika utječe na financijske projekcije
Cijena ugljika u EU ETS sustavu je politički uvjetovana i već danas utječe na energetski intenzivne industrije. Uvođenjem EU ETS2 sustava trošak CO2 emisija postupno će se od 2028.g. nadalje prelijevati na rast cijena goriva za grijanje i transport, što zahtijeva unaprijed definirane strategije za optimizaciju poslovanja i povećanje energetske učinkovitosti.
Povećana dostupnost izvora financiranja
Hrvatskim je poduzećima već trenutno dostupno više instrumenata održivog financiranja za ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije i povoljniji uvjeti financiranja od tvrtki u drugim dijelovima Europske Unije. Primjer je HBOR-ov program kreditiranja energetske učinkovitosti kojim se poduzetnicima omogućuje otpis do 50 % glavnice kredita nakon uspješne provedbe projekta. Riječ je o instrumentu koji može značajno popraviti povrat na investiciju i osigurati energetsku neovisnost te istovremeno pomoći u ostvarenju ciljeva dekarbonizacije.
Rast važnosti ESG podataka prema bankama i opskrbnom lancu
Investitori, banke i međunarodni kupci sve češće ocjenjuju tvrtke prema njihovoj sposobnosti postizanja ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, transparentnom izvještavanju i usklađenosti s europskim klimatskim ciljevima. Tvrtke koje na vrijeme donesu jasne strategije dekarbonizacije imati će prednost u financiranju i biti poželjni partneri.
Prilika za inovacije i povećanje konkurentnosti
Dekarbonizacija potiče ubrzano uvođenje novih tehnologija, optimizaciju procesa, digitalizaciju potrošnje energije i ulaganja u obnovljive izvore. Rani ulazak u transformaciju može ojačati tržišnu poziciju poduzeća te povećati otpornost od regulatornih rizika i budućeg potencijalnog rasta cijena energenata i pronalazak inovativnih rješenja, posebice u kružnoj ekonomiji.
Preporučeni koraci za tvrtke u Hrvatskoj
Usprkos brojnim šumovima vezanim uz održivost, signali tvrtkama ostaju jasni, a to je da se zelena tranzicija nastavlja, potražnja za zelenim tehnologijama raste, a njihove cijene nikada nisu bile niže. U uvjetima zakonom definirane klimatske tranzicije poduzetnicima stoga savjetujemo:
1. Izračunajte svoj CO2 otisak i provjerite postojeći energetski miks i potrošnju energije
Procjena sadašnje razine emisija stakleničkih plinova u sva tri opsega i utvrđivanje glavnih izvora potrošnje energije, odnosno energetskog miksa odmah upućuju u kojim dijelovima se mogu postići uštede i pripremiti planovi dekarbonizacije u kratkom, srednjem i dugom roku i način na koji se može promijeniti energetski miks.
2. Uskladite investicijske planove s europskim klimatskim smjernicama
Napravite razvojni CAPEX plan i procijenite koji djelovi kapitalnih ulaganja se mogu uskladiti sa EU Taksonomijom i odredite one koji će najbrže doprinjeti dekarbonizaciji (u kalkulaciju ROI uzmite u obzir i projekcije budućih troškova cijena energije i ugljika). Nemojte zaboraviti na procjenu klimatskih rizika i prilagodbu projekata fizičkim klimatskim rizicima.
3. Iskoristite dostupne financijske instrumente koji potiču održiv rast
Posebno one koji omogućuju subvencije, smanjenu kamatnu stopu ili djelomičan otpis glavnice, kao što je HBOR-ov program za energetsku učinkovitost, odnosno drugih oblika održivog financiranja: zelenih kredita poslovnih i razvojnih banaka, EU fondova, tržišta kapitala (mini obveznica povezanih sa održivošću, zelenih i plavih obveznica), a sve to možete iskombiraniti i sa Zakonom o poticanju ulaganja.
4. Integrirajte ključne ciljeve dekarbonizacije u poslovnu strategiju
To uključuje postavljanje ciljeva, definiranje tranzicijskog plana dekarbonizacije, pokazatelja uspješnosti i transparentno izvještavanje.
Zaključak
Najnoviji zakonski okvir o obvezi smanjenja stakleničkih plinova za 90 % do 2040. godine snažan je pokazatelj smjera u kojem će se nastavljati razvijati gospodarski i regulatorni okvir Europske unije. Za hrvatske tvrtke to znači potrebu za pravovremenim prilagodbama, ulaganjima u energetsku učinkovitost i niskougljične tehnologije te strateškim razmišljanjem o dugoročnoj konkurentnosti, bez obzira bile li obveznici izvještavanja o održivosti ili ne.
U kombinaciji s dostupnim instrumentima modelima održivog financiranja, poput HBOR-ova programa za energetsku učinkovitost i otpisa dijela glavnice kredita, ovaj ambiciozan plan ne mora biti prepreka, nego prilika za jačanje održivosti, troškovne učinkovitosti, energetske neovisnosti i jačanje dugoročne otpornosti poduzeća.