Zakon o poticanju ulaganja: kako odabrati poreznu olakšicu i povećati isplativost investicije

Zakon o poticanju ulaganja omogućuje poduzetnicima umanjenje stope poreza na dobit od 50 %, 75 % ili 100 %, u razdoblju do deset godina, za investicijske projekte u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, razvojno-inovacijskim aktivnostima, aktivnostima poslovne podrške i uslugama visoke dodane vrijednosti. Riječ je o jednoj od financijski najznačajnijih poreznih olakšica dostupnih hrvatskim tvrtkama i koja može drastično povećati isplativost investicije za profitabilne tvrtke.

Dvije ključne izmjene koje propisuju način na koji se porezna olakšica primjenjuje u praksi:

• Izmjene Zakona (NN 136/24), koje se za pojedine odredbe primjenjuju na projekte s početkom ulaganja od 1. siječnja 2025., uvele su pravilo da se porezna potpora odnosi isključivo na dobit ostvarenu od aktivnosti projekta ulaganja, uz obvezu izdvojenog knjigovodstvenog praćenja.
• Izmjene i dopune Uredbe (NN 148/25), na snazi od 5. prosinca 2025., razradile su konkretan izračun porezne osnovice za aktivnost ulaganja, uvele dva nova obrasca uz godišnje izvješće, propisale podnošenje Prijave isključivo elektroničkim putem i povećale bespovratnu potporu za nova radna mjesta s 40 % na 80 % u slučajevima kada zapošljavanje ne ispunjava posebne socijalne kriterije.

Za CEO-e, CFO-ove i vlasnike tvrtki koje planiraju veće investicije, poznavanje ovih odredbi je izuzetno važno jer osim planiranje poreznog opterećenja u narednim godinama.

Modeli poreznih olakšica koje tvrtke najčešće koriste

Zakon propisuje devet poticajnih mjera (čl. 11.), ali su tri od njih porezne olakšice u užem smislu, odnosno umanjenje stope poreza na dobit. Sve tri podnose se kroz istu proceduru, a to je Prijava za korištenje potpore za ulaganje Ministarstvu gospodarstva te se razlikuju po članku Zakona na kojem se temelje:

Odabir modela je izuzetno važan jer određuje koji troškovi se mogu uključiti u projekt, kakvu dokumentaciju treba voditi tijekom cijelog razdoblja korištenja i, u konačnici, vrlo jasno projicirati da li će se moći ispuniti uvjet vezan uz rast broja zaposlenih. Osim navedenih modela koje poduzetnici najčešće koriste, postoje i drugi modeli unutar Zakona o poticanju ulaganja, poput Gospodarskog aktiviranja neaktivne imovine RH (čl. 19), Kapitalni investicijski projekti (čl. 17) Razvojno inovacijske aktivnosti (čl. 16)

Model A: Porezne potpore uz novo zapošljavanje (čl. 13. Zakona)

Ovo je najčešći model korištenja porezne olakšice, namijenjen ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uz uvjet otvaranja novih radnih mjesta povezanih s projektom.

Minimalni uvjeti:

• mikropoduzetnici: 50.000 € ulaganja i 3 nova radna mjesta (članak 12., umanjenje 50 % kroz 5 godina),
• mali, srednji i veliki poduzetnici: 150.000 € ulaganja i 5 novih radnih mjesta,
• centri za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera: 50.000 € ulaganja uz 10 novih radnih mjesta,

Prihvatljivi troškovi su ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, a uključuju troškove gradnje na temelju građevinske dozvole odnosno glavnog projekta i kupnju nove opreme i strojeva, te ulaganja u nematerijalnu imovinu (patenti, licence, know-how, softver). Dodatno investicija se povećava za procijenjene troškove bruto II dvogodišnje plaće za nova radna mjesta.

Ono što nije prihvatljivo: zemljište, kupnja građevina, prije korištena oprema i strojevi, imovina nabavljena od povezanih poduzeća, imovina izrađena vlastitim snagama te ulaganja u tuđu imovinu. Iznimka postoji samo za mikropoduzetnike, kojima se priznaje unos korištene opreme do pet godina starosti, i to pod uvjetom da nije kupljena od povezanih društava niti je za nju već korištena potpora iz drugog izvora.

Uz to, najmanje 25 % prihvatljivih troškova mora biti osigurano iz vlastitih izvora ili vanjskog financiranja koje ne sadrži nikakvu državnu potporu, a kod velikih poduzetnika troškovi stjecanja nematerijalne imovine priznaju se najviše do 50 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Razdoblje realizacije projekta traje tri godine od datuma početka ulaganja. Poduzetnik je dužan očuvati ulaganje tri godine (MSP) odnosno pet godina (veliki poduzetnici) nakon završetka projekta, a nova radna mjesta jednako toliko od njihova prvog popunjavanja. U oba slučaja ne kraće od razdoblja korištenja potpora, što u praksi znači kroz svih deset godina primjene umanjene stope.

Visina umanjenja ovisi o kombinaciji iznosa ulaganja i broja novootvorenih radnih mjesta:

Drugim riječima, što je veće ulaganje i veći broj novih radnih mjesta, to je olakšica veća. Ista se koristi do iskorištenja porezne olakšice, odnosno oslobođenja od poreza na dobit ostvarenu od prihvatljive djelatnosti.

Model B: Modernizacija poslovnih procesa (čl. 20 Zakona) 

Ovaj model zamišljen je za tvrtke koje ulažu u automatizaciju, robotizaciju i digitalizaciju postojećih proizvodnih procesa, gdje bi zahtjev za novim zapošljavanjem bio kontradiktoran samoj svrsi ulaganja. Umjesto broja novih radnih mjesta, mjerilo je rast produktivnosti po zaposleniku.

Ključni uvjeti:

• minimalno ulaganje 500.000 € u dugotrajnu imovinu,
• unesena imovina mora predstavljati tehnološki napredniju generaciju dugotrajne imovine visoke tehnologije u odnosu na onu koja se modernizira:  specijalizirani roboti, robotski sustavi i stanice, oprema za automatizaciju i samokontrolu proizvodnih procesa, automatski sustavi za upravljanje proizvodnjom, te softver zadnje generacije za upravljanje automatiziranim procesima, digitalizaciju proizvodnje, strojno učenje i vizualizaciju sustava,
• očuvanje početnog stanja zaposlenih tijekom cijelog razdoblja korištenja potpore (što može značiti i tijekom 10 godina),
• rast produktivnosti po zaposleniku od najmanje 10 %, mjeren prema metodologiji iz članka 18. Uredbe,
• za velike poduzetnike prihvatljivi troškovi moraju premašivati vrijednost amortizacije imovine povezane s djelatnošću koja se modernizira tijekom tri prethodne porezne godine čime se osigurava da je riječ o stvarnoj tehnološkoj nadogradnji, a ne o redovnoj zamjeni dotrajale opreme.

Visina porezne olakšice u % ovisi isključivo o iznosu ulaganja:

Kako se izračunava rast produktivnosti

Važno je znati da se uspoređuje n+4 – četvrta godina od početka ulaganja – što znači da tvrtka ima jednu punu godinu poslovanja s već instaliranom opremom prije nego što se učinak mjeri sa n-1 godinom koja prethodi godini početka ulaganja. 

Članak 18. Uredbe propisuje formulu:

PPZ = [(UP / prosjek broja zaposlenih)ₙ₊₄ − (UP / prosjek broja zaposlenih)ₙ₋₁] ÷ (UP / prosjek broja zaposlenih)ₙ₋₁ × 100

gdje je:

• UP = ukupni prihod,
• n = godina početka ulaganja,
• n+4 = godina nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja, dakle četvrta godina, a ne treća,
• n−1 = godina koja prethodi godini početka ulaganja.

Rezultat mora iznositi najmanje 10 %.

Sankcija za neispunjenje praga jednaka je kao i kod pada broja zaposlenih, a to je gubitak prava na poreznu povlasticu za cijelo razdoblje uz obvezu povrata s kamatama. Rast produktivnosti stoga treba jako dobro budžetirati i o njemu voditi računa, kao i o zadržavanju postojećeg broja djelatnika. 

Što je novo? Izdvojeno knjigovodstvo, novi obrasci i elektronička prijava

1. Porezna potpora odnosi se samo na dobit od aktivnosti ulaganja

Za projekte koji počinju od 1. siječnja 2025., porezna potpora primjenjuje se isključivo na dobit ostvarenu od poslovne aktivnosti na koju se odnosi projekt ulaganja. Pri izračunu osnovice isključuju se prihodi od kapitala, najma, kamata i intelektualnog vlasništva.

Uredba (čl. 7. st. 7.) propisuje i konkretan izračun:

Prihod aktivnosti ulaganja umanjen za pasivni prihod aktivnosti ulaganja (npr. prihod od kapitala, najma, kamata, intelektualno vlasništvo…) minus rashod od aktivnosti ulaganja = osnovica za izračun porezne potpore, koja se zatim korigira za povećanja i smanjenja porezne osnovice, preneseni porezni gubitak te ostala oslobođenja, olakšice i poticaje izvan aktivnosti projekta ulaganja.

Uz to vrijede tri pravila koja u praksi bitno mijenjaju rezultat:

• Test razmjernosti rashoda (st. 13.): udio rashoda aktivnosti ulaganja u ukupnim rashodima poslovanja ne smije biti manji od udjela prihoda te aktivnosti (umanjenih za pasivne prihode) u ukupnim prihodima. Drugim riječima, nije moguće prihvatljivoj djelatnosti pripisati sve prihode, a rashode alocirati na ostatak poslovanja.
• Pokriće gubitka ostalih djelatnosti (st. 14.): ako aktivnost ulaganja ostvaruje dobit, a ostale djelatnosti gubitak, olakšica se može koristiti tek nakon što se ukupni gubitak pokrije iz dobiti aktivnosti ulaganja.
• Gornja granica (st. 9.): utvrđeni iznos porezne potpore ne može biti veći od porezne obveze iskazane u prijavi poreza na dobit.

Za tvrtku sa jasno definiranom  (mono) djelatnošću koja je ujedno predmet ulaganja, ove odredbe nemaju praktičan učinak. Međutim, za tvrtke kojima je izvor prihoda diverzificiran od više djelatnosti, npr. proizvodni pogon uz koji tvrtka iznajmljuje poslovni prostor, obavlja gradnju ili ugostiteljstvo, ovo može biti zahtjevno jer će morati izdvojiti knjigovodstveno praćenje prihvatljivih aktivnosti od ostalih aktivnosti i to od prve godine primjene.

2. Dva nova obrasca uz godišnje izvješće

Za projekte s početkom ulaganja od 1. siječnja 2025., uz dosadašnji obrazac godišnje pravdanja putem GI-1 obrasca podnose se i:

• GI-2 — Pregled pasivnih prihoda aktivnosti ulaganja,
• GI-3-ZPU-POPP — Izračun porezne osnovice i porezne potpore za aktivnost ulaganja.

Dodan je i obvezni prilog u vidu pregleda posebnog knjigovodstvenog praćenja aktivnosti projekta ulaganja. Utvrđeni iznos porezne potpore upisuje se u prijavu poreza na dobit kao umanjenje porezne obveze.

Godišnje izvješće podnosi se Ministarstvu gospodarstva i Poreznoj upravi uz prijavu poreza na dobit, najkasnije do 30. travnja tekuće godine za proteklu. Obveza traje do isteka roka za očuvanje ulaganja i radnih mjesta, i to i onda kada je maksimalni intenzitet potpore već iscrpljen. Jako je važno uspostaviti sustav praćenja svih obveza, jer propuštanje izvještavanja i rokova osim novčanih kazni za pravne osobe može značiti i gubitak statusa korisnika potpore.

Nova je i obveza da se, u slučaju kada Porezna uprava naknadno izmijeni utvrđenu obvezu poreza na dobit za neko razdoblje, o tome treba izvijestiti Ministarstvo i po potrebi se treba izmijeniti i godišnje izvješće o poreznoj uštedi.

3. Prijava se podnosi isključivo elektronički

Prijava se od izmjena Uredbe podnosi putem sustava elektroničke prijave putem platforme eInvesticije (einvesticije.mingo.gov.hr), kojom je Ministarstvo gospodarstva objedinilo postupke iz Zakona o poticanju ulaganja, Zakona o strateškim investicijskim projektima i Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Kroz sustav se podnose prijave, dokumentacija, godišnja izvješća i zahtjevi za isplatu.

Uz Prijavu se sada obvezno prilaže poslovni plan za narednih pet godina s projekcijom financijskih izvještaja kao i novom zasebnom projekcijom financijskih izvještaja samo za aktivnost ulaganja. Jako je važno da građevinski radovi ne smiju početi prije nego protekne 8 dana od prijave gradilišta, jer onda troškovi gradnje neće biti prihvatljivi. 

Ministarstvo izdaje Potvrdu o statusu korisnika potpore u roku od 60 dana od zaprimanja uredne Prijave.

4. Bespovratna potpora za nova radna mjesta: 80 % umjesto dosadašnjih 40 %

Puni iznos potpore za otvaranje novih radnih mjesta (do 5.000 / 10.000 / 15.000 € po radnom mjestu, ovisno o stopi nezaposlenosti u županiji) i dalje se odobrava kada se zapošljavaju dugotrajno nezaposlene osobe, osobe starije od 50 godina iz evidencije, osobe bez radnog staža ili osobe kojima je radni odnos prestao zbog stečaja.

Međutim, ako zapošljavanje ne ispunjava te kriterije, do sada se odobravalo 40 % propisanog iznosa. Izmjenama Uredbe taj je udio podignut na 80 %. Za projekt s deset novih radnih mjesta u županiji sa stopom nezaposlenosti iznad 10 %, razlika je red veličine 60.000 eura.

Zamke koje se najčešće previde: 

Troškovi nastali prije Prijave nisu prihvatljivi. Uredba izričito propisuje da troškovi nastali prije podnošenja Prijave neće biti priznati kao opravdani troškovi ulaganja, bez obzira koliko bili mali. Jedno naručeno računalo koje je dio šireg trogodišnjeg ulaganja može diskvalificirati početak projekta. Podsjetimo, početkom ulaganja smatra se prva pravno obvezujuća preuzeta obveza, primjerice narudžba opreme, ili prijava početka građenja, što god nastupi prije.

Minimalni iznos mora biti realiziran već u prvoj godini. Ovo je odredba koja u planiranju CAPEX dinamike najčešće promakne. Korisnik potpore može početi koristiti poreznu povlasticu tek po isteku prve godine ulaganja, i to pod uvjetom da je u toj prvoj godini izvršeno minimalno ulaganje propisano Zakonom (150.000 €, odnosno 500.000 € za Model B). U svakoj sljedećoj godini umanjenje se koristi uz uvjet da je kriterij visine ulaganja bio zadovoljen u prethodnoj godini, dok se kriterij broja novih radnih mjesta mora ispuniti unutar tri godine od početka ulaganja.

Deset godina je gornja granica trajanja, a ne iznosa. Stvarni limit je maksimalni intenzitet potpore prema karti regionalnih potpora, uvećan za 10 postotnih bodova za srednje i 20 postotnih bodova za male i mikropoduzetnike. Razdoblje korištenja može biti i kraće ako se maksimalni intenzitet (u potpunosti iskorištena dodijeljena porezna potpora) iskoristi prije isteka desete godine. Uz to, godišnji iznos potpore koji korisnik može koristiti ne može prijeći 7.000.000 eura.

Isključeni sektori. Zakon ne dopušta dodjelu potpora u dvadesetak sektora, među kojima su trgovina, gradnja i poslovanje nekretninama, turizam i ugostiteljstvo, promet i skladištenje, financije i osiguranje, zdravstvo, socijalna skrb i obrazovanje, energetika, gospodarenje otpadom i vodama, rudarstvo. Tvrtke koje uz prihvatljivu djelatnost obavljaju i neku od isključenih dužne su razdvojiti djelatnosti i troškove.

Kumulacija. Potpore se mogu zbrajati s drugim izvorima samo dok ukupna potpora za projekt ne premaši maksimalno dopušteni intenzitet, koji unaprijed izračunava prvi davatelj potpore. Za iste prihvatljive troškove ne smiju se zbrajati s de minimis potporama ako bi se time premašio maksimalni intenzitet.

Kombinacija s drugim izvorima financiranja

Zakon o poticanju ulaganja moguće je, uz pažljivo strukturiranje, kombinirati s drugim oblicima potpore. Primjerice osim porezne olakšice, isti investicijski projekt često je moguće financirati i povoljnijim izvorima, poput HBOR-ovih NPOO kredita za zelenu i digitalnu tranziciju. Kombinacija porezne olakšice i povoljnog kredita, uz pažljivo strukturiranje kako se ne bi premašio dopušteni intenzitet državne potpore, u pravilu donosi najveću ukupnu financijsku korist. Ključno je unaprijed razgraničiti koji se prihvatljivi troškovi pripisuju kojem izvoru i dokumentirati metodologiju, jer se upravo na tom mjestu projekti najčešće zapletu u naknadnom nadzoru.

Kako se pripremiti za prijavu

1. Napravite jasan CAPEX plan, s naglaskom na prvu godinu. Prije bilo kakvog koraka prema Ministarstvu potreban je razrađen plan investicije: koja se oprema, imovina ili radovi financiraju, u kojoj dinamici i iz kojih izvora. Posebno provjerite je li minimalni iznos ulaganja realno ostvariv unutar prve godine, jer o tome ovisi možete li olakšicu početi koristiti već za prvu godinu ili se zapravo gubi prva od tri godine ulaganja.

2. Provjerite koje su djelatnosti prihvatljive i kako ćete ih razdvojiti. Ako tvrtka obavlja više djelatnosti, unaprijed utvrdite koja je predmet projekta ulaganja, a koja ostaje izvan opsega. To određuje opseg izdvojenog knjigovodstvenog praćenja koje morate uspostaviti od prve godine, kao i primjenu testa razmjernosti rashoda. Zato je jako važno da svaki CFO i računovođa dobro pripremi izdvojeno vođenje projekta. 

3. Napravite simulaciju. Za Model A: ostvarujete li potreban broj novootvorenih radnih mjesta u odnosu na planirani iznos ulaganja i možete li ih zadržati kroz cijelo razdoblje očuvanja. Za Model B: dosežete li rast produktivnosti od 10 % u godini n+4, uz zadržavanje početnog stanja zaposlenih. Simulacija pokazuje je li odabrani model uopće ostvariv prije nego uložite vrijeme i sredstva u pripremu Prijave.

4. Ne započinjite ulaganje prije podnošenja Prijave. Prijavu je potrebno podnijeti prije početka ulaganja, isključivo kroz sustav eInvesticije. Troškovi nastali prije podnošenja neće biti priznati.

5. Osigurajte dokaznu podlogu za tehnološku razinu opreme. Kod Modela A za opremu visoke tehnologije u okviru razvojno-inovacijskih aktivnosti i kapitalnih potpora, a kod Modela B za cjelokupno ulaganje, potrebni su materijalni dokazi, a ponekad i potvrda javne znanstvene institucije. Ishođenje te potvrde traje i planira se unaprijed.

Zaključak

Zakon o poticanju ulaganja ostaje jedan od najsnažnijih alata za smanjenje poreznog opterećenja hrvatskih tvrtki, uz umanjenje poreza na dobit do 100 % u razdoblju do deset godina. Međutim, primjena više nije samo pitanje ispunjavanja minimalnih iznosa ulaganja i broja radnih mjesta.

Izdvojeno knjigovodstveno praćenje, propisani izračun osnovice s testom razmjernosti rashoda, dva nova obrasca uz godišnje izvješće i isključivo elektronička prijava znače da priprema projekta zahtijeva ozbiljniju financijsku i pravnu pripremu nego prije. Istodobno, povećanje bespovratne potpore za nova radna mjesta na 80 % čini Model A financijski privlačnijim nego što je bio. Za Model B i ulaganje u modernizaciju proizvodnje važno je unaprijed definirati da li ulaganje osigurava porezneuštede.

Za CFO-e i vlasnike tvrtki sa prihodom iz više djelatnosti važno je knjigovodstveno izdvojiti dio poslovanja na koji se odnosi porezna ušteda i jasno definirati kako će se to dokazati kroz cijelo razdoblje korištenja potpore. 

Rojko & Co vam može pomoći u cjelokupnom procesu osiguravanja poreznih olakšica kroz odabir pravog modela, strukturiranju projekta ulaganja, razgraničenju prihvatljive djelatnosti i pripremi Prijave za korištenje potpore za ulaganje te kombinaciji sa raznim modelima financiranja i kombinaciji potpora. Naše iskustvo uključuje osigurane porezne uštede tvrtkama u proizvodnoj industriji i kombinaciji poreznih ušteda sa uštedom u kamatnoj stopi od 75 % u odnosu na redovne uvjete financiranja.  Naše iskustvo od 20+ godina iskustva u strukturiranju kompleksnih kreditnih aranžmana iz bankarskog sektora i operativnog iskustva primjenjujemo i pri strukturiranju prijava za Zakon o poticanju ulaganja.

Ovaj tekst je informativne naravi i ne predstavlja pravni ni porezni savjet za konkretan slučaj.

Izvori i propisi

• Zakon o poticanju ulaganja (NN 63/22, 136/24) — pročišćeni tekst
• Zakon o poticanju ulaganja (NN 63/22)
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja (NN 136/24)
• Uredba o poticanju ulaganja (NN 156/22)
• Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o poticanju ulaganja (NN 148/25)
• Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 (GBER)
• Ministarstvo gospodarstva — Potpore za ulaganja
• Sustav elektroničke prijave eInvesticije